MOJA KORPA, ukupno proizvoda: 0
Autor: Strahinja Lazarević – diplomirani farmaceut
Vitamin D, najčešće u obliku vitamina D3, telo stvara u koži na suncu, pa ga zimi mnogima nedostaje. Pije se uz obrok koji sadrži masti, svakog dana u isto vreme, a da li vam je potreban i u kojoj dozi procenjuje lekar. U Markfarm apoteci možete pronaći vitamin D kapi, tablete i kapsule, a farmaceuti će vam pomoći oko izbora.
Vitamin D je vitamin rastvorljiv u mastima koji telo najvećim delom stvara samo, u koži, kada je izložena sunčevim UVB zracima. Manji deo unosimo hranom. U organizmu se pretvara u aktivni oblik koji deluje slično hormonu, pa se često postavlja pitanje da li je vitamin D hormon. Tačan odgovor je da je to vitamin koji telo pretvara u supstancu sa ulogom hormona.
Za šta je vitamin D dobar? Prema zdravstvenim izjavama odobrenim u Evropskoj uniji, vitamin D doprinosi:
Preparati vitamina D registruju se kao dodatak ishrani ili kao lek i ne zamenjuju terapiju koju je propisao lekar.
Vitamin D postoji u dva oblika. Vitamin D2 (ergokalciferol) nastaje u gljivama i kvascu pod uticajem UV svetla. Vitamin D3 (holekalciferol) je isti oblik koji stvara naša koža na suncu. Za preparate se najčešće dobija iz lanolina iz ovčije vune, a postoji i D3 neživotinjskog porekla, iz lišajeva. U preparatima se češće koristi D3, a na deklaraciji ćete ga naći kao vitamin D3 ili holekalciferol.

Nedostatak vitamina D je čest u jesen i zimu, a najčešće nedostaje ljudima koji malo borave napolju, starijima i onima kod kojih telo teže iskorišćava masti iz hrane. Manjak vitamina D se često dugo ne primeti, jer znaci nisu specifični.
Veći rizik imaju:
Blag nedostatak vitamina D često nema nikakve simptome. Kada je nedostatak izraženiji i traje duže, mogu se javiti:
Umor se takođe često pominje, ali ima mnogo drugih uzroka. Dugotrajan i izražen deficit vitamina D kod dece može dovesti do rahitisa, a kod odraslih do omekšavanja kostiju (osteomalacije). Nijedan od ovih znakova sam po sebi ne potvrđuje nedostatak, a da li je potrebna analiza krvi procenjuje lekar.
Nedostatak vitamina D kod žena posebno je važan posle menopauze, kada gustina kostiju opada brže, pa su dovoljan unos vitamina D i kalcijuma deo brige o kostima. Tokom trudnoće i dojenja potrebe se menjaju, ali o tome da li je potreban preparat i u kojoj količini uvek odlučuje lekar.
Vitamin D se ne „uništava“ u pravom smislu reči, ali postoje stvari koje smanjuju njegovo stvaranje ili iskorišćavanje:
Nivo vitamina D u krvi proverava se analizom koja se zove 25(OH)D, odnosno 25-hidroksi vitamin D. To je oblik vitamina D koji najbolje pokazuje koliko ga telo ima na raspolaganju.
Ova analiza se ne radi rutinski svima. Prema smernici Endocrine Society, rutinsko testiranje zdravih osoba se ne preporučuje, pa lekar procenjuje kada je potrebna. Ako se analiza radi, referentne vrednosti navedene su na samom nalazu i mogu se razlikovati od laboratorije do laboratorije. Na nalazu se može pojaviti i izraz insuficijencija vitamina D, što znači da je nivo niži od poželjnog, ali nije izražen nedostatak. Rezultat uvek tumači lekar, a farmaceut vam posle može pomoći da izaberete odgovarajući oblik preparata.
Da li vam je potreban vitamin D i u kojoj dnevnoj dozi procenjuje lekar, prema uzrastu, zdravstvenom stanju i, kada je potrebno, nalazu. Kod beba i dece to radi pedijatar.
Kada imate preporuku, važno je da znate da pročitate deklaraciju. Količina vitamina D se navodi u mikrogramima (µg) ili internacionalnim jedinicama (IU, na srpskom i.j.), a 1 µg je 40 IU. Na primer, 25 µg je isto što i 1.000 IU. Kod kapi je bitno i koliko vitamina D sadrži jedna kap, jer se to razlikuje od preparata do preparata, pa je pitanje koliko kapi vitamina D dnevno uvek pitanje za uputstvo i lekara.
Dozu ne povećavajte na svoju ruku, čak ni zimi. Više nije bolje, a višak vitamina D može da šteti.

Vitamin D je najbolje piti uz obrok koji sadrži masti, a da li ćete ga piti ujutru ili uveče manje je važno od toga da ga pijete redovno. Pošto se rastvara u mastima, vitamin D se bolje apsorbuje uz obrok koji sadrži masti nego na prazan stomak.
Praktično, većini ljudi najlakše je da ga vežu za doručak ili ručak, jer se tako ne zaboravi. Leti, kada je više sunca, lekar može da preporuči drugačiji režim, pa o pauzi odlučujte u dogovoru sa njim.
Vitamin D3 se pije svakog dana u približno isto vreme, uz obrok, prema uputstvu na pakovanju ili preporuci lekara. Ako zaboravite dozu, ne uzimajte duplu sledeći put.
Najbolji vitamin D nije određeni brend, već preparat koji odgovara preporuci vašeg lekara i koji ćete redovno uzimati. Kada birate, na deklaraciji obratite pažnju na:
U Markfarm apoteci dostupni su preparati vitamina D3 različitih jačina, a ako niste sigurni koji odgovara preporuci koju ste dobili, pitajte farmaceuta.
Vitamin D se često nalazi u kombinaciji sa drugim vitaminima i mineralima. Te kombinacije nisu potrebne svima: da li vam je potreban još neki preparat procenjuje lekar ili farmaceut.
Kalcijum. Vitamin D pomaže apsorpciju kalcijuma iz creva, pa se njih dvoje često preporučuju zajedno, naročito kada je cilj očuvanje kostiju. Ako vam je lekar preporučio i kalcijum, u ponudi su preparati kalcijuma, samostalni i u kombinaciji sa vitaminom D.
Magnezijum i cink. Magnezijum i vitamin D mogu se uzimati zajedno, a magnezijum učestvuje u metabolizmu vitamina D u organizmu. Ako ih pijete odvojeno, preparati magnezijuma se mogu uzeti uz isti obrok. Cink i vitamin D se često nalaze zajedno u preparatima za podršku imunitetu i takođe se mogu uzimati zajedno.
Vitamin K2. Vitamin K doprinosi održavanju normalnih kostiju, pa se sa D3 često nalazi u kombinovanim preparatima vitamin D3 + K2. Važno: ako pijete lekove protiv zgrušavanja krvi, na primer varfarin, preparate sa vitaminom K ne uzimajte bez dogovora sa lekarom.
Omega 3. Omega 3 i vitamin D mogu se uzimati zajedno, a postoje i preparati koji ih spajaju, najčešće namenjeni deci, kao D3 i DHA omega u jednoj kapsuli. Omega 3 nije neophodna da bi se vitamin D apsorbovao, dovoljno je da ga pijete uz obrok.
Glavni izvor vitamina D je sunce. Od hrane ga najviše imaju masna riba i ulje jetre bakalara, a manje žumance i gljive izložene UV svetlu. Hranom se teško pokrije potreba, posebno zimi.

Koliko vitamina D ima u pojedinim namirnicama, pokazuje tabela ispod.
Koliko vitamina D ima u hrani
| Namirnica | Količina | Vitamin D |
|---|---|---|
| Ulje jetre bakalara | 1 kašika | 1.360 IU |
| Kalifornijska pastrmka, gajena, pečena | 85 g | 645 IU |
| Losos sockeye, pečen | 85 g | 570 IU |
| Bele pečurke izložene UV svetlu, sirove | pola šolje | 366 IU |
| Sardine u ulju, oceđene | 2 komada | 46 IU |
| Jaje, kajgana (vitamin D je u žumancetu) | 1 veliko jaje | 44 IU |
| Goveđa džigerica, dinstana | 85 g | 42 IU |
| Tunjevina u vodi, oceđena | 85 g | 40 IU |
| Sir čedar | 40 g | 17 IU |
| Jabuka, banana, brokoli, šargarepa | 1 komad ili pola šolje | 0 IU |
Izvor: NIH, Tabela 3, na osnovu USDA FoodData Central.
Koje voće ima najviše vitamina D? Nijedno, jer voće i povrće ne sadrže vitamin D. Jedini izvor neživotinjskog porekla su gljive, i to samo one koje su bile izložene suncu ili UV svetlu.
Ako tražite namirnice bogate i kalcijumom i vitaminom D, to su sardine koje se jedu sa kostima i mleko obogaćeno vitaminom D. Da li je mleko obogaćeno, piše na deklaraciji.
Može, ali gotovo isključivo zbog dugog uzimanja velikih doza preparata bez kontrole. Boravak na suncu ne dovodi do viška vitamina D. Višak, odnosno hipervitaminoza vitamina D, dovodi do previše kalcijuma u krvi, a to se može ispoljiti mučninom, povraćanjem, slabošću mišića i gubitkom apetita, a u težim slučajevima i problemima sa bubrezima. Zato se doza ne povećava bez lekara.
Leti koža stvara više vitamina D, ali samo ako ste dovoljno vremena napolju. Da li je potrebno nastaviti sa preparatom ili napraviti pauzu zavisi od načina života, zdravstvenog stanja i preporuke lekara.
Uzimanje vitamina D u preporučenim količinama samo po sebi ne dovodi do gojenja.
Voće ne sadrži vitamin D. Najbolji izvori iz hrane su masna riba i žumance, a od hrane neživotinjskog porekla jedino gljive izložene suncu ili UV svetlu.
Tokom trudnoće o vitaminu D, kao i o svakom drugom preparatu, odlučuje lekar. Ne počinjite sa suplementacijom bez njegove preporuke.
Neki ga piju samo zimi, a neki tokom cele godine. To zavisi od procene lekara, koji odlučuje i da li je i kada potrebna kontrolna analiza.
Insuficijencija znači da je nivo vitamina D u krvi niži od poželjnog, ali ne toliko nizak kao kod izraženog nedostatka. Granice su navedene na nalazu, a šta to znači za vas procenjuje lekar.
Tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.
Korišćena literatura